Dojenje štiti od pretilosti – dokazano

Skupina znanstvenika s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku provela je istraživanje kojim se željelo utvrditi razlike u uzorku rasta dojene dojenčadi u usporedbi s djecom hranjenom dojenačkim pripravcima i kombinacijom

Priroda je proizvela idealnu hranu za bebe – majčino mlijeko. Majčino mlijeko osigurava sve hranjive tvari i sadrži idealnu količinu masti, šećera, vode, proteina i ostalih važnih tvari koje su djetetu tijekom prvih 6 mjeseci životapotrebne za optimalan rast i razvoj. Stručnjaci preporučuju dojenje barem do prve godine djetetova života uz dohranu nakon navršenih 4 – 6 mjeseci. Što se dijete duže doji, veće su prednosti, međutim, trajanje dojenja je obično individualno i može se ostvariti samo dok funkcionira tim majka-dijete. 9 blagodati majčinog mlijeka

Majčino mlijeko pruža zaštitu od infekcija prenoseći važna antitijela koja štite od bolesti te pomažu u razvoju djetetovog imunološkog sustava. Djeca hranjena majčinim mlijekom rjeđe obolijevaju od alergija, infekcija uha, bolesti dišnog sustava i infekcija urinarnog sustava. U dojene djece rjeđe su epizode probavnih smetnji, poput dojenačkih proljeva i zatvora. Dojena djeca rjeđe posjećuju liječnika jer majčino mlijeko sadrži najmanje 100 sastojakakoji se ne mogu sintetizirati i dodati u dojenačke formule.

Hrvatice doje manje od 6 mjeseci, a najčešće prestaju zbog nedostatka mlijeka

Definiran je jedinstveni uzorak rasta djece dojene majčinim mlijekom, a potencijalne dalekosežne posljedice dojenja na kronične bolesti  ocjenjuju se u epidemiološkim studijama. Smatra se da dojenje štiti od razvoja dijabetesa i pretilosti u odrasloj dobi. Dodatno, dojena djeca imaju niži krvni tlak, manji rizik od razvoja pretilosti i nižu razinu kolesterola u serumu.

Skupina hrvatskih znanstvenika s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku provela je istraživanje kojim se željelo utvrditi razlike u uzorku rasta dojene dojenčadi u usporedbi s djecom hranjenom dojenačkim pripravcima i kombinacijom dojenja i umjetne prehrane. U istraživanju je sudjelovalo 203 djece i njihove majke s područja Baranje. Antropometrijski podaci od rođenja pa sve do prve godine života prikupljeni su iz medicinskih kartona, a majke su objasnile na koji način su djeca bila hranjena. Nevjerojatne činjenice o dojenju

Porast tjelesne mase kod djece hranjene dojenačkim pripravcima

Rezultati su pokazali kako su dojena djeca imala najmanji porast na tjelesnoj masi, u usporedbi sa svim promatranim skupinama. Suprotno tome, djeca do 6 mjeseci starosti, koja su bila hranjena dojenačkim pripravcima imala su najveći porast tjelesne mase.

Kod djece starije od 6 mjeseci najveći porast tjelesne mase primijećen je u one djece koja su bila hranjena kombinacijom dojenja i umjetne prehrane. Do prve godine života kod 6,4 posto od ukupnog broja djece koja su sudjelovala u istraživanju i 7,6 posto djece koja su hranjena kombinacijom dojenja i umjetne prehrane primijećen je rizik od pretilosti. Isti rizik u skupini dojene djece iznosio je 4 posto. Također, primijećeno je da je većina djece dosegla veću tjelesnu masu i duljinu u odnosu na standarde. No, jedino su dojena djeca, u usporedbi s ostalim skupinama, imala manju tjelesnu masu u odnosu na duljinu zbog čega su autori istraživanja zaključili kako dojenje ima značajan učinak na smanjenje rizika od razvoja pretilosti.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *