Intel u problemu, AMD izbacuje prejeftine procesore?

AMD i Nvidia se godinama smjenjuju na vrhu kada je riječ o grafičkim čipovima, ali kompanija iz Sanivejla odavno nije ravnopravna u trci sa neprikosnovenim Intelom kada govorimo o procesorima.

Ipak, moguće je da će već za nekoliko nedjelja uspjeti da prekine dugogodišnju tihu patnju. Ukoliko je vjerovati informacijama sa interneta, Intel bi trebalo da se zabrine jer će najjače i najskuplje verzije AMD Ryzen procesora biti i do tri puta jeftinije od Intelovih pandana. Riječ je o Ryzen R7 seriji i oznakama 1700, 1700x i 1800x, sa cijenama od 317 dolara, 382 dolara i 490 dolara. AMD bi svoje nove uzdanice trebalo da lansira najkasnije u prvim danima marta. Kada se pogledaju navodne performanse, zanimljiva je i najslabija R7 verzija – u pitanju je navodno potpuno otključan procesor sa osam jezgara i 16 threadova, na kloku od 3,4GHz, deklarisan na (za AMD veoma niskih) 65 TDP. Analitičari pretpostavljaju da on “gađa” segment koji sada zauzima i7 6700K, a cijena mu je niža za nekoliko desetina dolara. Međutim, u oči prije svih upada R7 1800x koji bi navodno trebalo da se takmiči sa Intelovom zvijeri i7-6900k, ali po cijeni više nego dvostruko nižoj od vrtoglavih 1.050 dolara – 490 dolara. Sve ovo bi moglo da znači da će serija Ryzen R5 procesora biti cjenovno mnogo konkurentnija od rivala i samim tim veoma ozbiljan udarac za Intel i njihov dominantan udio na tržištu. R5 bi trebalo da lagano porazi i5 seriju i ispunjava želje većine zahtjevnijih korisnika. Podijeljena je na oznake 1600 i 1500 (šest jezgara i 12 threadova) i slabije 1400 i 1300 (četiri jezgra i osam threadova). Najniži segment će popuniti R3 serija (oznake 1200 i 1100 – 4 jezgra, 4 threada). Vrijedi istaći da je objavljeno da se procesori izrađuju u 14nm tehnologiji, ali da ipak zauzimaju 10 odsto manju površinu od Intelovih, a da na sebi nose dvostruko više keša od Intelovih pandana. Podsjetimo, tržište procesora je u ovoj deceniji bilo užasno dosadno, a većinu ljudi koji imaju Intel čak i iz “matore” Sandy Bridge generacije (2011. godina!) brine samo to što će teško naći zamjenu sa adekvatnim soketom ako im otkaže matična ploča. Osim za najnaprednije korisnike, otkazivanje komponenti je jedini objektivni razlog za pun apgrejd, a ubacivanje kog štapa DD3 memorije, kupovina sada već podrazumijevanog SSD-a i nove grafičke karte je jedino što donosi osjetnu razliku u udobnosti rada za računarom. Intel je zato sebi mogao priuštiti da uživa na lovorikama i bez pritiska izbacuje novije, sve hladnije i sve efikasnije procesore, a da pritom ne rizikuje i ne igra se cijenama. Pomoć u jasnom razgraničavanju game i zauzimanju tržišnog kolača pružio je i uspavani AMD, koji se nikako nije snalazio i koji je uvijek tražio nešto više od krajnjeg korisnika – mučenje sa overklokom, samim tim skuplje ploče i čipsete, bolje hlađenje, a pružao je manje udobnosti, mnogo manje stabilnosti, a za nedovoljno manje novca. Intelova tehnologija je toliko napredovala da danas možete da sklopite veoma brzu i upotrebljivu kancelarijsku mašinu za nekoliko stotina evra i da u nju stavite samo ploču, SSD i procesor (koji “nosi” i sasvim upotrebljiv GPU). Pokazatelj dominacije je i činjenica da sada možete komotno da se odvažite i u low-end segmentu koristite nekada omraženi Celeron. Danas je to procesor i više nego upotrebljiv za osnovne stvari, a dugo je bio izbor samo za mazohiste. Za igračke mašine (osim za ekstremne konfiguracije) dovoljan je bilo koji i5, pa čak i oni najstariji sa oznakom K , a i7 je rezervisan za entuzijaste sa dubljim džepom i napredne korisnike. AMD želi da sa Rzyenom potpuno rasturi takav poredak, a ove cijene najavljuju uzbudljivih nekoliko godina. Doduše, ostaje pitanje – da li su običnim korisnicima zaista potrebni moćniji procesori od onih koji su nam na raspolaganju danas?

Izvor:cafe.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *