Jogurtu je prošao rok za jedan dan? Ne riskirajte, opasan je…

Nova studija Harvarda pokazala je da stara hrana šteti stanicama u tijelu i skraćuje život, stoga pažljivo čitajte deklaracije i budite oprezni kod kvarljivije hrane, poput mesa, mliječnih proizvoda…

Čini vam se šteta baciti jogurt ili sir kojima je prošao rok trajanja, a mirišu i izgledaju sasvim u redu? Možda to ipak nije najbolja ideja jer je nova studija s Harvarda otkrila kako stare namirnice, koje su “ishlapile”, drugim riječima izgubile nutritivnu vrijednost, mogu skratiti život za 13 posto.

Naime, u istraživanju su miševe hranili “starijim” mesom jelena (starim 25 godina) i “mladim” (starim tri godine), dok su vinske mušice hranili “starijim” i “mlađim” mrtvim muhama, a obje su životinjice koje su hranili “raspadajućim” mesom živjele 13 posto kraće od druge grupe kojoj je dano “svježije” meso. 

Početni proces raspadanja stanica hrane, u ovom slučaju mesa, utjecao je i na oštećenje (mišjih) tjelesnih stanica, a ako znamo da je stanično oštećenje ključan faktor starenja (najveće oštećenje čine ipak slobodni radikali koji spontano nastaju u tijelu uslijed djelovanja okoliša, stresa i prehrane) i, na kraju, smrti, znamo i da ne treba riskirati s takvom vrstom namirnica, kao i sa svima onima koje su izgubile “vitalnost”.

Nutricionistica Mirja Jošić kaže da u prvom redu treba razjasniti da znanstvenici nisu ispitivali hranu kojoj je prošao rok trajanja, nego su ispitivali učinak unosa hrane životinjskog podrijetla različite dobi prije samog klanja.

– Činjenica jest da kako starimo mi i druga živa bića, stare i naše stanice koje trpe različita oštećenja. Mogu li stanična oštećenja u konzumiranoj hrani životinjskog podrijetla utjecati na životni vijek ljudi tek treba utvrditi. No poznato je kako su stariji organizmi u usporedbi s onim najmlađima imali više vremena nakupiti potencijalno štetne tvari i pohraniti teške metale iz okoliša u vlastitom masnom tkivu. Stoga je u tom slučaju meso mladih životinja u nutritivnoj prednosti u odnosu na starije životinje – kaže Jošić te dodaje da autori istraživanja naglašavaju da se radi o istraživanju na životinjama čiji se rezultati ne mogu prenijeti na ljudsku prehranu.

foto: Dreamstime

Ako već govorimo o prekoračenju roka trajanja hrane koja djeluje na kvalitetu namirnica, nutricionistkinja Sandra Marić Bulat kaže da odrasli nakon isteka datuma pojedinih namirnica ili proizvoda, osim dojenčadi i trudnica, mogu hranu normalno konzumirati. Hrana s oznakom “najbolje upotrijebiti do” često nakon roka gubi tek na senzorskoj kvaliteti, okusu i teksturi, pa se tako bez problema mogu jesti ukiseljene namirnice, namirnice u salamuri, konzervirani proizvodi, keksi, grickalice, čokolade, tjestenina, riža, šećer, sol…

No kod “kvarljivije” hrane podložnije mikrobiološkim i kemijskim promjenama u kratkom roku (mlijeko, meso, jaja) treba biti oprezniji. Pojedina hrana koja se zaista pokvarila, pak, razvija neugodan miris, okus i testuru, nakon čega odmah možete zaključiti da nije sigurna. Ipak, sama promjena u boji mesa ili kod peradi nije pokazatelj kvarenja.

– Kvarenje hrane uzrokuju plijesni, kvasci i bakterije. Postoje dvije vrste bakterija koje se mogu pronaći u hrani – patogene koje uzrokuju određene bolesti unosom hrane te one koje uzrokuju kvarenje, što znači da hrana propada, razvija neugodna svojstva, ali ne uzrokuje zdravstvene tegobe. Bakterije koje utječu na kvarenje hrane često su prisutne u vlagi i na nepovoljnim temperaturama te će im takvi uvjeti omogućiti brži rast i utjecati na kvalitetu hrane. U hrani postoje patogene bakterije koje pak obožavaju nedostatak kisika, a i same namirnice mogu stvarati plinove koji potiču kvarenje hrane – govori Marić Bulat. Kvarenje se može odviti  puno brže ako se hrana ne pohranjuje i ne obrađuje pravilno.

  • Razlike u deklaraciji Rok trajanja se u pravilu određuje s ‘najbolje upotrijebiti do’. Međutim, rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i nakon kraćeg vremena može imati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje mora biti označen riječima “upotrijebiti do”. Pridržavajte se tih datuma.
  • Pad kvalitete Možda ste od onih koji maslinovo ulje ne troše svaki dan pa boca stoji ‘cijelu sezonu’. Trebali biste znati da nutritivna svojstva maslinova ulja nakon šest mjeseci stajanja padaju za 60 posto.
foto: Dreamstime

Stajanjem začinima, čajevima i krumpiru pada nutritivna vrijednost

Udio antioksidansa u zelenom čaju nakon šest mjeseci stajanja pada za 32 posto, a razina kapsaicina u čili prahu počinje padati nakon devet mjeseci. Razina antocijanina u džemovima nakon dva mjeseca stajanja na sobnoj temperaturi pada za čak 23 posto. Udio vitamina C u krumpirima se nakon osam mjeseci smanjuje za 40 posto ako nisu na hladnom i tamnom.

Ako nije ustajala, tjestenina je sigurna iza roka

Istraživanja su pokazala da neke namirnice možemo bez opasnosti jesti i nakon isteka roka. Voće i povrće prepoznat ćete je li pokvareno po čudnome mirisu ili plijesni, kao i kruh koji u tom slučaju ne smijete zamrzavati. Meso nemojte jesti poslije isteka roka (možete ga zalediti nekoliko dana prije), a pasterizirano mlijeko trajat će dulje čuvate li ga u “dubini” hladnjaka (ne u vratima). Tjestenina i grickalice, ako po mirisu nisu ustajale, sigurne su za konzumaciju i poslije roka. Zamrznuta hrana još dugo poslije roka je upotrebljiva.

Svako europsko domaćinstvo baci 92 kg hrane

Procjenjuje se da je jestivo najmanje 15 posto od oko 89 milijuna tona kupljene hrane koja svake godine u Europi završi u smeću. Istraživanja Europske komisije iz ožujka 2016. pokazuju kako domaćinstva u Europskoj uniji u smeće bace oko 92 kilograma hrane godišnje, a to je 2400 kuna po stanovniku.

Najpodložniji kvarenju su meso i mlijeko

Mikrobiološkom kvarenju su podložnije namirnice s većim udjelom vode, poput mliječnih proizvoda, mesa i proizvoda od voća. Takve promjene rezultiraju zdravstveno neispravnom hranom, pa ove skupine namirnica imaju kraći rok trajanja.

Izvor:24sata

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *