Mesić za Fokus.ba: BiH teoretski može dobiti tužbu protiv Srbije, ali praktički – jedva

Bosna i Hercegovina možda teoretski i ima šansu da dobije tužbu protiv Srbije, ali praktički – bojim se – jedva. Prošlo je deset godina u kojima ništa nije urađeno; postojali su trenuci i šanse što ih je trebalo iskoristiti, ali to je propušteno, izjavio je u intervjuu za Fokus.ba Stjepan Mesić, nekadašnji predsjednik Hrvatske.

Mesić je u razgovoru za naš portal komentarisao i ponovno dizanje tenzija na Balkanu te pozive za federalizaciju BiH i stvaranje trećeg entiteta sa hrvatskom većinom, govorio je o sankcijama Miloradu Dodiku i ocijenio je djelovanje ostalih političara u regiji, a uputio je i poruku mladim ljudima u regiji Balkana,

Kako gledate na sve češće pozive pojedinih zvaničnika u regiji, ali i procjene stranih analitičara da će se na Balkanu desiti novo prekrajanje granica? Smatrate li da je to zaista realistično u ovom trenutku i doglednoj budućnosti?

Smatram da svako, bez obzira ko to bio, ko govori o prekrajanju granica na Balkanu, zaziva zlo. Doživjeli smo raspad jedne države, jugoslavenske federacije. I mnogi ga nisu preživjeli. Ko snosi najveću odgovornost za ratove u kojima se raspala ta zajednička država, glupo je uvijek iznova ponavljati. To bi moralo biti jasno i svakome djetetu, mada mi se čini da ima i dosta odraslih koji još uvijek ne žele prihvatiti istinu.

No, u svakome slučaju deseci hiljada ljudi su izgubili živote, stotine hiljada su protjerane iz svojih domova, mnogi se u njih nikada neće vratiti i pričinjena je golema materijalna šteta. I nakon svega toga granice nekadašnjih republika, današnjih samostalnih država, nisu se promijenile. Svjesno sada ostavljam po strani neka ipak minorna neriješena granična pitanja. I sada bi neko mijenjao granice? Pa to samo znači novi rat, jer bez rata promjena granica ne bi bilo.

Ja, doduše, nisam do te mjere nerealističan, da tu mogućnost potpuno isključujem, ali čvrsto vjerujem da čak ni vladajućim elitama koje možda sanjaju o nekim novim granicama, rat nije u interesu. A da bi bilo kakvi otvoreni okršaji bili u izravnom sukobu s interesima građana, to je potpuno suvišno i spominjati.

Ključ napretka BiH

Sve se češće spominje i novo unutrašnje ustrojstvo BiH, odnosno federalizacija. Kakav je Vaš stav o tome?

Ako federalizacija znači uvođenje trećega entiteta “na mala vrata”, apsolutno sam protiv toga. Uz ostalo i zato, što bi ona ostavila dobar dio Hrvata izvan toga trećega, “hrvatskog entiteta”. Bilo kakva podjela BiH na nacionalnim, odnosno etničkim principima ne dolazi u obzir. BiH mora biti država svih svojih građana – ravnopravnih i jednakopravnih, u svakome dijelu zemlje i u svakome trenutku.

Nebrojeno sam puta već rekao u čemu vidim ključ budućnosti i napretka Bosne i Hercegovine. To je koncept građanske države u kojemu ćemo na prvome mjestu izjednačiti građane, bez obzira na razlike među njima – nacionalne, vjerske i bilo kakve druge, a tek potom ćemo izjednačiti i tri konstitutivna naroda. Isto sam tako nebrojeno puta rekao kako entitetsku podjelu što je uvedena Dejtonskim sporazumima, smatram neprirodnom i suprotnom interesima BiH. Da se razumijemo: ja nikome ne dijelim lekcije, niti dajem recepte. Naprosto iznosim svoje mišljenje. A moje je mišljenje da BiH treba novi unutarnji ustroj, podjelu na više administrativnih jedinica od kojih ni jedna, to posebno naglašavam, neće biti etnički “čista”.

Po Vašem mišljenju ima li BiH osnova za reviziju tužbe protiv Srbije i može li dugoročno dobiti takvu tužbu?

Možda teoretski i ima, ali praktički – bojim se – jedva. Prošlo je deset godina u kojima ništa nije urađeno; postojali su trenuci i šanse što ih je trebalo iskoristiti, ali to je propušteno.

Kako biste ocijenili međudržavne odnose u regiji danas i očekujete li da će se ti odnosi poboljšati ili pogoršati u narednom periodu?

Međudržavni odnosi u regiji su, općenito govoreći, loši i ne vidim perspektivu njihovoga poboljšavanja, barem ne u skoroj budućnosti. Ne vidim, naime, političku volju onih o kojima to primarno ovisi, da krenu putem ponovnog normaliziranja i uspostavljanja stabilnih, trajnih, dobrosusjedskih i uzajamno korisnih, partnerskih odnosa između zemalja regije. Loše odnose sa susjedima i zaoštravanje tih odnosa koristi se za stjecanje jeftinih, kratkoročnih političkih poena.

Dok se to ne promijeni, svjedočit ćemo uzajamnim optuživanjima, izvlačenju falsificirane prošlosti u funkciji sve opasnije i neizvjesnije sadašnjosti i budućnosti. Ne samo naš dio Evrope, nego cijela Evropa treba državnike. Na žalost, imamo posla s prosječno ili ispodprosječno sposobnim činovnicima, političarima koji nisu ništa više od poslovođa. A takvi gledaju unaprijed samo do idućih izbora i zanima ih samo i jedino kako se održati na vlasti; pa i po cijenu sve lošijih odnosa u regiji.

Svojevremeno ste izjavili da je Milroad Dodik novi Slobodan Milošević, a Dodik je sada pod sankcijama SAD-a. Očekujete li i da će ostatak međunarodne zajednice preduzeti određene mjere kao što su to učinile SAD?

Ne bih se usudio predviđati. Ostatak međunarodne zajednice, pogotovo ako mislite na Evropu, sasvim konkretno na Evropsku uniju, sve je više razjedinjen i sve više preokupiran vlastitim problemima. A novi američki predsjednik svakim je danom pod sve većim pritiskom svojih protivnika koji su se očito oporavili i kosolidirali nakon šoka njegove pobjede. Tako da ni od SAD ne očekujem da će se u doglednoj budućnosti dublje pozabaviti regijom, konkretno Bosnom i Hercegovinom.

Što se Dodika tiče, njegove je aktivnosti, jasno usmjerene na razbijanje BiH, odavno trebalo sankcionirati. Mehanizmi za to postoje. No, on vješto koristi ponovo probuđeni hladni rat između Zapada i Rusije, a uživa i neskrivenu podršku Srbije čiji čelnici u jednome dahu izjave kako podržavaju jedinstvenu BiH, ali u svemu podržavaju i Milorada Dodika.

“Ne dajte da vas zavedu”

Šta je danas najviše u fokusu Vašeg ličnog djelovanja?

Sudjelujem na međunarodnim konferencijama na koje me pozovu, iznosim svoja razmišljanja o aktualnim svjetskim problemima i nastojim i dalje pridonijeti razvijanju privrednih odnosa Hrvatske s drugim zemljama. I, naravno, borim se za reafirmiranje antifašizma. Snimke nekih mojih izjava iz ranih devedesetih godina, kada sam – priznajem – iznosio neistine koje su bile dio tadašnje službene hrvatske politike, u tome me neće omesti. Dapače, to mi samo daje novi poticaj da nastavim putem kojim idem dosljedno posljednja dva desetljeća.

Šta biste poručili mladim ljudima na Balkanu?

Ne dajte da vas zavedu, ne dajte da vas prevare, ne dopustite povijesnim revizionistima da vas pretvore u taoce jedne velike laži. Shvatite da morate poznavati istinu o onome što je bilo, kako biste neopterećeni mogli graditi budućnost.

Svaku informaciju koja vam se servira – provjerite, najmanje iz još jednoga izvora. Ne nasjedajte onima koji bi vas htjeli uvjeriti kako je sve prije 1990. godine bila laž, a tek vam oni sada otkrivaju istinu. A pogotovo ne nasjedajte onima koji bi najradije izbrisali našu povijest u posljednjih 50 godina. Mislite vlastitom glavom. Zaključujte vlastitom pameću. Obrazujte se, stječite znanja, ne prihvaćajte “gotove recepte”, nego naučite razmišljati, povezujte uzroke s posljedicama. Odbacite predrasude i stereotipe, bez obzira na koga se odnose. Ukratko – budite svoji, budite ljudi!

 Izvor:fokus

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *