Zvizdić: Savez za promjene je donio mudru odluku

Opredjeljenjem da ne idu u protuustavnu i antidejtonsku aktivnost, a to je blokiranje rada institucija Bosne i Hercegovine, Savez za promjene na čelu sa najvećom i strankom najvećeg kapaciteta unutar njega – SDS-om, donio je za mnoge u Republici Srpskoj možda neočekivanu, ali sasvim sigurno za dobre poznavaoce političkih prilika i kapaciteta samog Saveza, hrabru i politički mudru odluku, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

“Ovo je bila dalekosežno mudra odluka za razliku od one iz septembra 2016, kada je za mene potpuno nerazumljivo, Savez za promjene odlučio da podrži jednu predizbornu aktivnost u što je i bio pretvoren referendum o Danu RS-a održan samo sedam dana prije lokalnih izbora”, rekao je Zvizdić.

Institucije BiH, kako je napomenuo, jednako kao što pripadaju i Hrvatima i Bošnjacima i drugim građanima, isto tako pripadaju i predstavnicima srpskog naroda, odnosno strankama koje dolaze iz RS-a.

Poruka Saveza za promjene da će i dalje raditi za dobrobit svih građana BiH, posebno da će svoju pažnju usmjeriti na potrebe RS-a, ali svakako i čitave BiH, kako je rekao Zvizdić, nešto je što je naišlo na opće odobravanje u čitavoj BiH. No, naveo je, to je zasigurno izazvalo nervozu kod par pojedinaca ili jedne političke partije koja je upravo kroz pokušaj blokade rada državnih institucija htjela na neki način da ostvari partikularni politički interes i da pošalje poruku da BiH nije funkcionalna država.

Rad u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima

“Ovim potezom Saveza za promjene takvi radikalni stavovi, dakle, oni koji nas vraćaju u neka ranija vremena, u neke ideje 90-ih su onemogućeni, i BiH i regionu smo poslali vrlo jasnu poruku da svi želimo da poštujemo aktuelni Ustav, da poštujemo ono što je u ovome trenutku u ustavno-političko-pravnom smislu definirano Daytonom, i da na bazi toga želimo ostvariti naše bazne ciljeve kao BiH. A, to je dalji put ka EU i ekonomski razvoj, ali i nastaviti dalju saradnju sa našim prvim susjedima, posebno u ovom slučaju govorim sa Srbijom, jer imamo zajedničku konstataciju i stav da su mir i stabilnost u regionu preduvjet za bilo kakav i politički i demokratski i ekonomski i društveni razvoj. Zbog toga mislim da će institucije BiH nastaviti raditi”, naveo je Zvizdić.

On je naglasio kako želi dati potpuno uvjeravanje građanima BiH da će i dalje Vijeće ministara BiH biti vrlo konzistentno, uporno i vrijedno nastaviti raditi na onim projektima koji će biti dobri i koji će donijeti benefite za sve građane BiH.

“I dalje ćemo se”, rekao je Zvizdić, “držati baznih načela na kojima se temelji saradnja Vijeća ministara BiH, a to je rad u skladu sa Ustavom, zakonima, međusobnom razumijevanju, prihvatanju stvarnih činjenica i naravno nepreuzimanje bilo čijih nadležnosti uz istovremno striktno poštivanje nadležnosti Vijeća ministara BiH”.

“Vijeće ministara BiH je održalo svoju redovnu sjednicu na kojoj smo donijeli brojne odluke. Jedna, koja je veoma važna za sve građane BiH, jeste proširenje aranžmana iz IPA 2 fondova za novih oko 26 miliona eura za oblast transporta u BiH i o takvim odlukama ustvari govorim. Jer, blokada vlasti i institucija je u potpunoj suprotnosti sa onim što se proklamuje od entiteta, konkretno RS-a koji želi da se što prije postigne aranžman sa MMF-om. A, ako ne radi Parlamentarna skupština BiH, koja treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o Agenciji za osiguranje depozita BiH ili izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH, onda ne možemo ni postići potpuni, odnosno puni aranžman sa MMF-om. Prema tome, institucije BiH moraju nastaviti raditi jer to je u ineteresu svih građana BiH”, istakao je Zvizdić.

Dinamika odgovora na Upitnik zadovoljavajuća

Ako zaista ne dođe do nekih tektonskih političkih situacija ili poremećaja u BiH, Zvizdić, navodeći da je još uvijek optimista, očekuje da će BiH do kraja ove ili početkom naredne godine dobiti kandidatski status za EU.

“Moj optimizam temeljim na par nekih činjenica, a prva je da su sve institucije u BiH odgovorile na pitanja iz Upitnika iz EK koja su u spektru njihovih nadležnosti. Sve te institucije, dakle, kantonalni, federalni i državni nivo su dostavili te svoje doprinose u Upitniku kako ih mi interno nazivamo u Jedinstevni informacioni sistem. RS to još nije uradila, ali ne vidim niti jedan razlog da to ne uradi, osim, naravno, određenog taktiziranja ili pokušavanja da se poveća takozvana vidljivost u samom procesu, čiju ulogu niko ne spori jer bazno načelo Mehanizma koordinacije evropskih integracija jeste upravo načelo poštivanja ustavnih nadležnosti”, istakao je Zvizdić.

Ova faza, naveo je, sada je završena i institucije su pripremile svoje odgovore, a Direkcija za evropske integracije BiH će odgovore unijeti kroz Jedinstveni informacioni sistem. Istovremeno, najavio je Zvizdić, u narednih par sedmica biće formirana preostala tijela u skladu sa Mehanizmom koordinacije od kojih su u ovom trenutku najvažnije radne grupe koje će odgovore svih institucija na jedan stručan i profesionalan način preraditi i od njih kreirati jedinstevni odgovor u ime BiH, odnosno odgovor koji će biti u skladu sa ustavnim nadležnostima unutar BiH.

“Time ćemo jednim glasom govoriti prema EU. Mislim da ćemo taj posao završiti u predviđenim rokovima. Rokove smo, uzgred kazano, sami sebi kreirali, nama ih nije odredila EK. Ona je samo rekla da odgovorimo na pitanja profesionalno i stručno, ali mi smo rekli do ove prve polovine ove godine da ćemo pripremiti odgovore. Vjerovatno ćemo proces prevođenja koji je vrlo zahtjevan, trajati mjesec ili mjesec i pol i mi očekujemo da ćemo kreirati odgovore sa kojima će biti zadovoljna EK”, naveo je Zvizdić.

 

Podsjetio je i da je prije par dana objavljeno autorsko pismo visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini koja isto tako kaže da EU neće biti kompletna i taj proces neće biti završen dok Zapadni Balkan ne postane dio EU.

Pričati o ekonomiji, ne politikanstvu

Primjetno je i to je ono, kako kaže, što ga posebno začuđuje, da većina političkih lidera ili onih koji su jako prisutni u javnom prostoru BiH veoma malo ili skoro nikada ne govori o ekonomskim temama, ne govori o projektima, ne govori o ekonomskoj situaciji, u jednom ili drugom entitetu ili bilo kojoj drugoj razini vlasti.

Cijelo vrijeme, navodi Zvizdić, prevladavaju politička pitanja, a na tom političkom polju je improvizacija moguća na razne načine. Zvidić kaže da bi što više konkretnih pitanja o ekonomskoj situaciji i ekonomskim rezultatima trebalo postavljati onima koji bi dominantno samo da govore o političkim temama ili da izazivaju političke tenzije.

“Mislim da bh. društvo polako sazrijeva u razumijevanju da je ustvari osnovni nosilac suvereniteta, a u svim demokratskim zemljama je to, pa bi tako trebalo biti i u BiH – građanin. Jer, zadatak svih nivoa vlasti je da zadovolje potrebe građanina svoje države i da unaprijede njegov životni standard. Naravno, mi jesmo država koja je multikonfesionalna, multietnička i zbog toga i pitanje nacionalnih potreba u smislu kulture, jezika, tradicije, vjere, običaja, mora ostati jedno od važnih pitanja i mora biti riješeno u skladu sa najvažnijim demokratskim standardima. U tom smislu ,mislim da treba tražiti balans između ta dva ključna pitanja, dakle, pitanje nacionalnog koje je prisutno u BiH, ali i pitanje građanskog koje polako ustvari na neki način treba da dobiva sve značajniji primat uopće u političkim i drugim odnosima, političko-ustavnim odnosima unutar BiH”, rekao je Zvizdić, o inicijativama za izmjene Izbornog zakona BiH.

Rekao je da o nekim modalitetima nije došlo do bilo kakvih oficijelnih razgovora o ponuđenim rješenjima, te da su ona još uvijek u domenu stranačkih prijedloga.

“Siguran sam da će naredno vrijeme voditi ka tome da će dinamika razgovara morati biti mnogo učestalija, mnogo frekventnija jer moramo izaći iz jedne faze u kojoj svi narodi govore da su nezadovoljni statusom. Hrvati su nezadovoljni svojim statusom u vezi sa načinom i modelima izbora člana Predsjedništva BiH, Srbi govore o svom nezadovoljnom statusu, Bošnjaci smatraju, i to je potpuna istina, da asimetrično rješenje samo domova naroda u FBiH i RS-u ne daje nikakva prava i ravnopravnost Bošnjacima u RS-u. Imamo veliki broj ozbiljnih tema koje, ako postoji dobra i pozitivna politička volja, možemo i trebamo riješiti prije narednog izbornog ciklusa”, stava je Zvizdić.

Nema opravdanja za neodržavanje izbora u BiH 2018.

U kojem pravcu će to ići, navodi, sada je vrlo teško prognozirati dok se ne sakupe sva moguća rješenja ili svi mogući prijedlozi, ali ističe da je sasvim siguran da će javnost biti redovno izvještavana o radu na tako važnim pitanjima za budućnost BiH.

“Naravno da u BiH treba biti oprezan, pogotovo u političkim vodama. Ono čega se ja bojim jesu ustvari te stalne političke blokade. One nisu prisutne samo po tom pitanju izbora. Predstavnici 14 stranaka su u januaru 2015. potpisali, a krajem 2014. usaglasili izjavu kojom vrlo jasno iskazuju opredjeljenje da će aktivno raditi na evropskim integracijama. Ali, ona ne smije ostati deklarativna. Isto tako su svi nivoi vlasti u istovjetnom tekstu prihvatili ekonomsku Reformsku agendu što je prvi dokument koji je u istovjetnom tekstu prihvaćen na svim nivoima vlasti, od kantona do države. Moramo se posvetiti stvarima za koje smo rekli da se sa njima jednom slažemo, da su potpisane, prihvaćene u parlamentarnim i drugim procedurama, a ne umjesto toga stalno izmišljati neke nove političke teme iz bliže ili dalje prošlosti i na bazi njih praviti stalne tenzije”, rekao je Zvizdić odgovarajući na pitanje o mogućoj manipulaciji zahtjevima za izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem prolongiranja ili onemogućavanja općih izbora 2018.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je kako “ne vidi neki opravdani razlog u ovome trenutku koji bi trebao da onemogući održavanje izbora”. Šta više, on smatra da bi ili da je trebalo razmišljati o spajanju lokalnih i općih izbora. To je, navodi, možda neuobičajna praksa, ali jako važno za BiH, “jer mi smo u stalnoj predizbornoj kampanji”.

“Mi imamo izbore svake dvije godine. Mi ćemo praktično od jeseni ove godine već biti u predizbornoj kampanji za naredne izbore. Mi znamo šta za izvršne vlasti znači predizborna kampanja. To znači da se ne provode najozbiljnije, najdublje refrome jer niko ne zna kako mogu uticati na glasače. Za BiH bi bilo neophodno da u jednoj godini, kalendarskoj godini, završimo i lokalne i opće izbore pa da onda prije svega izvršni organi vlasti imaju tri ili tri i po godine do narednih izbora aktivnog mandata u provođenju reformi. Biće to neophodno za evropski put i ekonomski razvoj BiH, a što se tiče 2018, ne vidim razloga da se izbori ne održe”, naglasio je Zvizdić.

Infrastrukturno povezivanje sa Srbijom

Poručio je da ima sasvim dovoljno vremena da se izvrše eventualne izmjene, da se konačno implementira odluka Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci u punom ili nekom kapacitetu oko kojeg se dogovore svi politički subjekti i uopće građani unutar BiH i da se pripremi sve ono što je potrebno za održavanje izbora.

“Mislim da imamo dosta nerazjašnjenu i nedovoljno stabilnu situaciju u čitavom regionu. To nije pitanje samo odnosa između BiH i Srbije. Mi vidimo na neki način političke tenzije na praktično dnevnoj bazi između Srbije i Hrvatske. Imamo stalnu nervozu i tenzije u odnosima Srbije i Kosova, sada imamo prilično nerazjašnjenu i neizvjesnu situaciju samoj u Makedoniji. Opće govorimo o stanju čitavog regiona, koji će vrlo brzo, i to je neophodno, morati ući u fazu jedne ozbiljne stabilizacije koja će onda vladama, politikama zemalja regiona omogućiti da se kreiraju zajednički ciljevi”, rekao je Zvizdić.

To je ustvari, kaže Zvizdić, ono što očekuje i što je ključni zadatak i EU, da definira sastanke na najvišem nivou, permanentan rad sa svim zemljama EU i da na neki način okrupnjava interese na ovom prostoru. To je, navodi, bila i bazna ideja sastanaka koje je imao sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem i prilikom posjete Vijeća ministara i prilikom njegove samostalne posjete.

“To je naša namjera, da zajedno sa premijerima zemalja Zapadnog Balkana – Crne Gore, Albanije, Makedonije, Srbije, BiH, Kosova – predstvaimo EU kroz Berlinski proces, koji je zaista jedna dobra ekonomska platforma, ona još nije politička, ali jeste ekonomska, regionalne projekte koji nas regionalno povezuju. Do sada smo imali pristup da je na neki način svaka zemlja tražila uglavnom investiranje i finansiranje projekata unutar zemlje, a jako malo projekata koji nas regionalno povezuju. Sada želimo da EU predstavimo određeni broj projekata koji nas regionalno povezuju, recimo između BiH i Srbije to je ideja autoputa kroz povezivanje Sarajeva i Beograda. Da li će on ići rutom Sarajevo – Goražde – Višegrad i spoj na autoput ili eventualno Sarajevo – Žepče – Tuzla – Bijeljina – Beograd, to će odrediti sama struka, ali razgovarali smo i o autoputu i o željezničkoj povezanosti između Sarajeva i Beograda, a preko Beograda sa Budimpeštom i čitavom centralnom Evropom”, naveo je Zvizdić.

Liberalizirati vize sa Kosovom

Sa Crnom Gorom, kazao je, razgovara se o rekonstrukciji željezničke pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić, sa Hrvatskom i Crnom Gorom o Jadransko-jonskom autoputu i Jadransko-jonskom gasovodu… Istovremeno, navodi, Srbija razgovara sa Makedonijom, Albanijom, Kosovom o određenim autoputevima.

“Moramo se infrastrukturno povezati da nam to bude baza za ozbiljniji ekonomski razvoj. Nama je CEFTA omogućila promet određenih roba i vanjskotrgovinska razmjena je porasla za 75 posto u nekim sektorima. Zbog toga smo imali ideju o različitim modelima kreiranja i moguće carinske unije, pa i nekih zajedničkih vanjskotrgovinskih asocijacija, vanjskotrgovinskih komora, zajedničkih referentnih laboratorija, zajedničkih standarada za izvoz naših proizvoda. Mi smo jednostavno kompatibilni jedni sa drugima i u smislu sirovina i u smislu proizvoda, njihove kvalitete i konkurentnosti i mi ćemo ići u tom pravcu. Ono što je najvažnije i što svi ističemo jeste očuvanje mira i stabilnosti. To je ustvari cilj i to je prioritet koji nas jednostavno tjera na ozbiljne razgovore, tjera nas na dogovore, tjera nas na saradnju. U ovome trenutku mi u regiji imamo jako dobar nivo saradnje, ali mislim da on u narednom periodu treba biti obogaćen i jednom novom fazom, a to je stvaranje povjerenja između BiH i susjeda, i susjeda i BiH”, rekao je Zvizdić.

Istakao je da “kada dođemo do te faze povjerenja, prije svega, u BiH i kada je potpuno nebitno kako se ko zove, da znamo da štiti interese BiH, onda ćemo prevazići i ta stalna pitanja kojem narodu ko pripada”.

“Ista stvar je i kada na bazi istine, koja je moralni imperativ, zatvorimo teme prošlosti. Otvorit ćemo vrata kvalitetne, ne više saradnje, nego vrata povjerenja koja će biti izbgrađena između država. I to je pravac kojim moramo ići, to je pravac koji zaista ja zagovaram, a zagovaraju i premijeri našeg regiona sa kojima sam u stalnom kontaktu, i premijer Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Mislim da ćemo takvim razumijevanjem i dogovorom privući veću pozornost EU i bićemo svjedoci da će se procesi u narednom periodu mnogo brže razvijati”, rekao je Zvizdić.

Istakao je kako su najmanje dva ili tri puta razgovarali na Vijeću ministara BiH o liberalizaciji viznog režima sa Kosovom.

Zatražili su par puta i informaciju od ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka da ih, kaže, informira o mogućnostima i modalitetima liberalizacije viznog režima sa Kosovom, prije svega, za privrednu zajednicu, poslovnu zajednicu, a poslije i građane jedne i druge zemlje.

“Nije nam do kraja bilo jasno zašto Srbija ima potpunu liberalizaciju sa Kosovom, a mi bi u BiH trebali da imamo kao neke oštre kriterije. Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH ministar vanjskih poslova BiH nas je informisao da je dva ili tri puta slao zahtjev za sastanak Mješovite komisije koja to treba da riješi, ali da nije dobio još uvijek taj pozitivan odgovor od Kosova. Mi to čekamo i moram reći da smo potpuno spremni u skladu sa statusom Kosova od UN-a koji je vrlo jasno definisan da idemo na liberalizaciju viza prije svega za poslovnu zajednicu, biznismene koji nemaju razloga da čekaju danima kada treba izdati takozvane vize sa većim brojem ulazaka na duži period, a onda naravno i za građane i jedne i druge države”, rekao je Zvizdić.

Sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima

Predsjedavajući Vijeća ministara rekao je i kako su kao Vijeće ministara BiH, odnosno ministri definirali teme za zajedničku sjednicu sa Vladom Republike Hrvatske.

“Mi u ovome trenutku dorađujemo te teme sa adekvatnim obrazloženjima i vrlo brzo ćemo razmijeniti prijedloge tema sa Vladom Republike Hrvatske. Što se tiče bh. strane, teme su pitanje naše granice, to je pitanje zajedničkih infrastrukturnih projekata koji povezuju BiH i Hrvatsku, rješavanje imovinsko-ptravnih odnosa, neka pitanja koja su za nas važna kao što je moguće odlagalište nuklearnog otpada koje je izazvalo prilično veliku nervozu u BiH, pitanje izgradnje kapaciteta i standarda Pelješkog mosta, pitanje korištenja Buškog jezera… Imamo određeni broj pitanja koja mislimo da ih možemo riješiti na jedan kvalitetan način, ali isto tako bit će spremno sigurno šest ili sedam različitih ugovora, memoranduma i sporazuma koji ćemo potpisati sa Vladom Republike Hrvatske i time još jednom ustvari pokazati da je riječ o jako dobrim odnosima između dvije države”, naveo je Zvizdić.

Rekao je kako je Hrvatska članica EU, i da joj razni prekogranični fondovi pružaju mogućnost da radi sa BiH.

“Konačno, naša granica je duga 1.000 kilometara, to je naš prvi susjed i mi zaista želimo tako i da se odnosimo. Hrvatska je uvijek bila prijatelj BiH, naravno, tu i tamo političke okolnosti dovedu do nekada zategnutijih odnosa koji svoje izvorište imaju u našoj prošlosti. Ali, bez dileme, Hrvatska je neko ko želi evropsku perspektivu BiH, država koja je potpuno otvorena da u svakom smislu bude partner BiH i ova zajednička sjednica će to i pokazati”, poručio je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je da kada se spomenu odnosi BiH i Turske vrlo često oni budu komentarisani na, kako je naveo, za njega čudan način, o različitim uticajima Turske u BiH.

“A, to uopće nije istina i to ne odgovara relevantnim činjenicama. Turska je uvijek, i samo bila isrkeni prijatelj BiH. Ne postoji uopće trag da se Turska u modernoj istoriji BiH pokušala umiješati u unutrašnje stvari BiH kada govorimo o političkim ili bilo kojim drugim odnosima osim u funkciji da pokuša pomoći. Jedan od najvećih zagovornika evropskog puta BiH je Turska. Jedan od najvećih zagovornika kvalitetene regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu je Turska. Jedan od pokretača trilateralnih susreta BiH – Srbija – Turska jeste upravo Turska. Sada upravo ona uključuje i otvorena su vrata i za Hrvatsku, pokretač upravo ovih regionalnih infrastrukturnih projekata sa spremnošću da ih finansira i da nađe investitore je upravo Turska. Zemlja koja nam je omogućila da određene sektore izuzetno ravijemo koji su praktično bili potpuno beznačajni u našoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, kao što je pitanje mesa, izvoza ulja, kao što je možda buduće pitanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda jeste upravo Turska. Prema tome, za Tursku možemo kazati da je zaista onakav prijatelj BiH kakav prijatelj treba i da bude. To je prijatelj koji je uvijek iza vas, prijatelj koji je uvijek spreman da vam pomogne, prijatelj koji je pored vas, koji vam daje punu podršku, koji vas podigne ako vidi onda da ste na bilo koji način zastali ili posrnuli na svom putu, i konačno to je prijatelj bez interesa, a takvi prijatelji su ustvari najbolji prijatelji i za BiH i najvažniji prijatelji”, istakao je Zvizdić.

Svako djelovanje neke organizacije protiv države mora biti kažnjivo

Razvoj buduće saradnje BiH i Turske, rekao je Zvizdić, će prije svega biti u jačanju ekonomskih odnosa.

“Mi smo prije nekoliko mjeseci na jednom biznis forumu kada sam bio u zvaničnoj posjeti Turskoj rekli da je naš cilj do kraja ovoga mandata da obim vanjskotrgovinske razmjene podignemo na otprilike milijardu dolara i siguran sam da ćemo u narednih godinu dana doći do te razine. To će biti kvalitetni ekonomski odnosi, nove investicije, uz svakako i političku i društvenu podršku vlastima BiH na realizaciji baznih ciljeva, a to je EU i NATO integracije”, poručio je Zvizdić.

Izvor:fokus

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *